Prikazani su postovi s oznakom Ostara. 21.03.. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Ostara. 21.03.. Prikaži sve postove

20.3.13

Hot Cross Buns (Križno pecivo s grožđicama)

Inspirirana proljetnim ekvinocijem i veseljem koje on donosi, odlučila sam nešto fino ispeći, kao po običaju. A to će biti Hot Cross Buns. :)



Ovaj kolač je tradicionalan u Engleskoj, a moram priznati da do sada nikada nisam ni čula za njega pošto se očito ne pravi u našim krajevima. Njihov engleski naziv (Hot Cross Buns) je  jako teško prevesti. "Bun" je vrsta peciva koji uglavnom sadrži grožđice (makar postaje uvriježeno za sve vrsta peciva koji su iti malo nalik onome što mi nazivamo "bublice"). Riječ "hot" na engleskom znači žestoko, makar ovo pecivo nije uopće takvo. Jedino što mu daje jaki miris je cimet i muškatni oraščić. Riječ "cross" znači križ, a ovo se odnosi na dekoraciju u obliku križa koja se stavlja na vrh peciva.

Kolačići se tradicionalno jedu za Veliki petak (petak uoči Uskrsa). Ovo vam se sada možda čini kao jako kršćansko jelo, ali ovaj simbol križa je za pagane predstavljao ništa drugo nego križ/kolo godine koji jako sliči keltskom križu. Ono što mi je još simpatičnije je što bublica sama po sebi može predstavljati "kolo" u simbolu kola godine. Upravo ovaj znak u sebi sadrži poantu proljetne ravnodnevnice: ravnotežu. 

Kao i mnogo drugih kolača, ni ova se peciva nisu odjednom pojavila. Postojali su i prije nego što je kršćanstvo došlo na englesko tlo, ali je kraljica Elizabeta I. shvatila da ne može iskorijeniti ovaj "poganski" običaj i onda ga odlučila krstiti.
Kako ne bih više gnjavila sa poviješću ovog peciva, možemo odmah krenuti na recept :)

Potrebno je:

Za tijesto:

  • 1 čaša mlijeka
  • 2 jušne žlice kvasca (ja koristim onaj instant)
  • 1/2 tj. polovina čaše šećera (ja uvijek stavim malo manje)
  • 2 čajne žličice soli
  • 1/3 čaše masla (otopljenog i ohlađenog)
  • 1 čajna žličica cimeta
  • 1/2 čajne žličice muškatnog oraščića
  • 4 jaja
  • 5 čaša brašna (glatkog)
  • 1 1/3 čaše grožđica
  • 1 bjelanjak

Za glazuru:

  • 1 1/3 čaše šećera u prahu
  • 1 1/2 čajna žličica naribane/sitno isjeckane limunove kore
  • 1/2 žličice limunovog ekstrakta
  • ja sam dodala još nekoliko žličica brašna (da bude dovoljno gusto da glazuru možete lagano istisnuti iz štrcaljke)

Priprema:

Napomena: na mikser nemojte staviti obične nastavke već posebne spiralne nastavke (ako ih imate) koji izgledaju kao na slici desno. :) Ako to nemate onda bih vam preporučila da mijesite rukama (naravno tek kada je sve skupa dovoljno gusto za to) ili kuhačom.
  1. Zagrijte mlijeko da bude jako toplo (ali ne vruće).
  2. U teči izmiješajte (mikserom) mlijeko i kvasac te pustite da odstoji 5 minuta (pazite da ne bude grudica).
  3. Polagano miješajte i dodajite šećer, sol, maslo, cimet, muškatni oraščić i jaja. Pomalo dodajite i brašno. Tijesto će još biti mokro i ljepljivo, pa nemojte da vas to začudi. 
  4. Miješajte tijesto dok ne postane konzistentno i manje ljepljivo (cca. 5 minuta).
  5. Zdjelu pokrijte plastičnom folijom (tj. prozirnom folijom) i pustite da tijesto odstoji 30-45 minuta na sobnoj temperaturi.
  6. Kada je tijesto odstajalo, nastavite ga mijesiti dok ne bude još mekše i elastičnije (cca. još 3 minute) te dodajte grožđice i nastavite mijesiti. 
  7. Sada će tijesto već biti manje ljepljivo, ali i dalje nije spremno za pečenje. Izdvojite tijesto u namašćenu zdjelu, prekrijte prozirnom folijom i ostavite preko noći da se diže u hladnjaku (preko noći će sav višak vlage ispariti).
  8. Ostavite tijesto na sobnoj temperaturi cca. pola sata da se prilagodi temperature (zapamtite, izvlačite tijesto iz hladnjaka)
  9. Lim za pečenje (škrovadu/tepsiju po naški) obložite papirom za pečenje ili namastite (uvijek koristim papir za pečenje...spas!).
  10. Odijelite tijesto na 24 jednaka dijela (prepolavljajte dok ne dobijete tu brojku), ili manje ili više (ovisno o tome koliko želite da bublice budu velike).
  11. Svaki komad oblikujte u malenu lopticu i posložite na lim (pripazite da međusobno odvojite loptice par centimetara jer će se dignuti u pečenju). Prekrijte sve čistom krpom i pustite neka se diže na toplom mjestu (u nekoj prostoriji, ne u pečici) oko sat i pol.
  12. Zagrijte pečicu na 200°C.
  13. Kada se tijesto diglo, uzmite pilasti/zupčasti nož i usijecite oblik križa u bublice.
  14. Prekrijte bublice bjelanjkom (ne tučenim) i pecite 10 minuta.
  15. Smanjite temperaturu na 175°C i pecite bublice dok ne poprime zlatkastu boje (možda još 15 minuta, ali to ovisi koliko vam je jaka pečica...ja sam ih pekla dosta manje).
  16. Prebacite ih negdje da se malo ohlade i smiješajte smjesu za glazuru i pospite je po bublicama (kada su već malo ohlađene) pomoću štrcaljke za kolače (to bi bilo najidealnije, ali se možete snaći i sa žlicom). Preporučam da štrcate po križnom obliku kojeg ste urezali prethodno nožem.
  17. Poslužite dok su, po mogućnosti, još tople i uživajte!!! :D :D :D

Ja sam odlučila s malim zakašnjenjem slaviti ekvinocij ove godine....naprosto se još ne osjećam dovoljno "proljetno" :) hehe, ali se nadam da će vam makar dobro doći ovaj recept u slučaju da slavite "na vrijeme" :)

Sretna vam svima Ostara!!! :) koja ove 2013. pada eto točno danas! :)

Hot Cross Buns

Inspired by the spring equinox and the happiness it brings, I decided to bake something nice (as has become the tradition). This time, I decided to make Hot cross buns. :)


This is a traditional English recipe and I have to admit that I have never heard of it before since it obviously isn't made where I come from. Now buns usually contain raisins so I stuck to that, but I don't understand why they're called "hot" because they really aren't spicy at all. The only thing that could give it a "spicy" spell could be the cinnamon and nutmeg. I believe you understand why they are called "cross" buns though (just have a look at the cross-shaped decoration on the buns in the picture).

These buns are traditionally eaten on Good Friday (the Friday just before Easter). Because of this, these buns may seem like an extremely Christian food but this cross symbol has a different meaning to Pagans; that of the wheel of the year (which resembles the Celtic cross a great deal). What I find cute is that the bun itself can symbolize the wheel of the year. I emphasize this symbol because it holds in itself the very essence of the meaning of the spring equinox, and that is harmony.

Just like practically any other desert, this one didn't just appear from nowhere. They appeared even before Christianity touched English soil, but Queen Elizabeth I came to realize that she couldn't get rid of this Pagan tradition so she simply decided to "christen" it. 
But I won't bore you any more with the history of this cake, so let's just go on to the cooking part. :)

You will need:

For the dough: 

  • 1 cup milk
  • 2 spoons yeast (I use the instant kind)
  • 1/2 (half) cup normal sugar (I always use a bit less)
  • 2 teaspoons salt
  • 1/3 (third) cup butter (melted and cooled down)
  • 1 teaspoon cinnamon
  • 1/2 (half) teaspoon nutmeg
  • 4 eggs
  • 5 cups plain flour
  • 1 1/3 (one and one third) cup raisins
  • 1 egg white

For the glaze: 

  • 1 1/3 cup powdered sugar
  • 1 1/2 teaspoon lemon zest
  • 1/2 teaspoon lemon extract
  • I added a few more spoons of flour (so the glaze is thick enough to be squeezed out of the icing syringe)

How to prepare:


Note: don't put normal endings on your electric mixer. You will need the spiral endings (if you have them) which look like the ones in the picture on the right. :) If you don't have them, then I recommend you knead the dough with your hands (of course, not until it is thick enough for you to be able to do so) or with a wooden spoon.
  1. Heat up the milk so it is very warm (but not hot).
  2. Mix together (with your mixer in a bowl) the milk and yeast and let it sit for 5 minutes (make sure there are no clots.
  3. Keep mixing gradually and add sugar, salt, butter, cinnamon, nutmeg and eggs. Add flour bit by bit. The dough will still be wet and sticky so don't let that surprise you.
  4. Keep mixing the dough until it is more consistent and less sticky (about 5 more minutes).
  5. Cover the bowl with cling film and let the dough sit for another 35-40 minutes at room temperature.
  6. After the dough has rested enough, continue mixing it until it gets even softer and even more elastic (about 3 more minutes). Add raisins and continue mixing.
  7. The dough will now be less sticky but still not ready for baking. Get the dough out and put it into an oiled up bowl, cover with cling film again and leave it overnight to rise in the fridge (during this period, all of the access moisture will evaporate).
  8. The next day, leave the dough at room temperature for about half an hour so it can adapt to the new temperature (remember that it has just come out of the fridge, after all).
  9. Cover your pan with baking paper or oil it up (though I always use the baking paper...it's a life-saver!).
  10. Separate the dough into 24 even (or as even as they can get) balls. You can do this by cutting every ball in half until you get the desired number (though you can choose to have smaller or larger buns and then the number will vary according to this).
  11. Form each piece into a ball and put it on the pan (or rather the baking paper). Make sure you put them a few centimeters apart because they will rise during baking and you don't want them to conjoin. Cover the whole pan with a clean kitchen cloth and let it rise in a warm place for about an hour and a half (but not in the oven! Preferably in a warm room).
  12. Heat up the oven to 200°C.
  13. After the dough has risen, get a small serrated knife and cut a very shallow cross shape into each bun.
  14. Spread egg white on the buns (not whipped!) and bake buns for 10 minutes.
  15. Now turn down the heat to 175°C and keep baking the buns until they turn golden-brown (that could be about 15 more minutes but that depends on how strong your oven is...I baked them quite a bit less).
  16. Get the buns out of the oven and leave them somewhere to cool down. In the meantime make the glaze (simply mix the ingredients together). Put the glaze into an icing syringe and squeeze out the glaze on the buns once they have cooled down in a cross shape (following the cross shape you made with your knife). If you don't have an icing syringe, you can use a spoon but that is much more complicated.
  17. Serve while they are still warm (preferably) and enjoy!!! :D :D
Happy Ostara to you all! :) which just so happens to fall on this exact day in 2013! :)

17.3.13

Ostara (21.03.)

Ove godine proljetni ekvinocij/ravnodnevnica, nazvan u wicci Ostara pada na 20.03. iako njen datum može varirati od 20.-23. ožujka. Usprkos tome što ovaj dan označava jednakost dana i noći (Sunca i Mjeseca), radi se ipak o razdoblju koje označava pojačavanje Sunčeve snage koje sa sobom donosi sve duže i duže proljetne dane. 

Nekima će ovo razdoblje možda biti poznato kao vrijeme Uskrsa, kada se Isus, Božji sin, Sunce svijeta ponovno rađa. Kako bih pojasnila na koji su način Isus i proljetni ekvinocij povezani, potrebno je spomenuti englesku riječ za Uskrs - Easter te božicu Eostre čije je ime vjerojatno još jedna varijanta Ishtar, Astarte i Aset (čija je egipatska varijanta Izida tj. Isis). Eostre je bila anglosaksonska božica plodnosti, a Ostara teutonska božica Sunca. Jasno vam je zbog čega ova jaka simbolika plodnosti i Sunca. U proljeće Sunce jača, cvijeće raste i cvjeta, a životinje se počinju pariti. Mislim da dalje nema potrebe objašnjavati :)

Uz napomenute božice, Ostaru se često veže uz pojam žrtvovnog parenja (eng. sacrificial mating) preko mita o Kibeli (frigijskoj Božici-majci čiji hram, usput, postoji u Splitu odmah do Jupiterovog hrama) i njenom ljubavniku Attisu. Svakako, ne radi se o spoju to dvoje (žrtvovanja i parenja) u jednom činu. Kako bih pojasnila ovo, potrebno je ispračati jednu priču. :)

Naime, Zeus je bio zainteresiran za Kibelu, ali ga je ona odbila. Zeus, naravno, nije znao što znači "ne", pa je prosuo svoje sjeme na nju dok je spavala (vidite kako je motiv parenja zaseban; često ćete u mitovima naići na spolni odnos koji se na sličen načine odvija indirektno). Ona je uskoro rodila Agdistisa - hermafroditskog demona kojeg su se svi bogovi bojali. Tako su u jednom naletu straha njemu odrezali penis (motiv žrtvovanja) iz kojeg se rodilo drvo badema (često ćete naići i na ovu tematiku žrtvovanja/smrti koje rezultira rađanjem nečeg drugog). Tada u priču ulazi još jedna mitološka figura - Nana, koja je pojela badem s tog stabla i zatrudnila. Rodila je sina devet mjeseci kasnije, koji je kasnije dospio u ruke brižnih pastira u blizini (majka ga se htjela riješiti pošto on nije zapravo imao oca, što je zapravo bio sramotno). Dječak je toliko bio prekrasan da se u njega zaljubila sama Kibela (njegova baka, inače). Dječak se zvao Attis. On je bio zaljubljen u drugu ženu, no Kibela nije marila za to. Ona ga je htjela pošto-poto te je postala ljubomorna van svih granica normale. On je naravno htio zaštiti svoju dragu i počeo loviti Kibelu po planinama, ali je uskoro poludio. Tako je, jednog dana, stojeći pored bora, Attis odlučio počiniti samoubojstvo. Iz njegove su krvi izrasle prve ljubičice. Stablo je uzelo njegovu dušu, a Kibela je, uz Zeusova pomoć, uskrsnula Attisovo tijelo. Razni rituali su se obavljali u čast njegovog uskrsnuća, no to je već preduga priča. Glavno je da se shvati što zapravo znači "žrtvovno parenje" (dakle, radi se o priči u  kojoj se pojavljuje žrtvovanje i parenje odvojeno!).


Možda se sada pitate: "A odakle zeko koji donosi uskršnja jaja u ovoj cijeloj priči? Kako to da njega nema?" ili pak: "Zašto onaj zec uopće postoji?". Pa trebalo bi se odgovoriti i na ta pitanje. Simbolika jaja je jasna. Radi se o ikonološkoj temi ponovnog rađanja, ili rađanja uopće. Odatle povezanost s Uskrsom (kako Isus izlazi iz svog groba u novi život, tako pilići probijaju ljuske svojih jajeta). Naravno, da bi pilić izašao iz jaja, potreban mu je rast, a raste uz pomoć topline (zato koke stalno griju svoja jaja). Originalno se radilo o zmijskom jaju, no kako je jačao Orfejski kult, čiji je simbol bio pijetao (ptica uskrsnuća i buđenja), tako je zmija ustupila svoje mjesto kokoši. Prvi običaj bojanja jaja se pojavio još kod Druida koji su bojali svoja jaja u zlatno/žuto time se referirajući na Sunce. 

A zec je priča za sebe. On je usko bio povezan s božicom Eostre (sjetite se da je ona božica plodnosti...i sada se sjetite one izreke "pare se kao zečevi". Jasno sve?). Svakako, zec je u mnogim kulturama sveta životinja, a u modernom je praznovjerju ostao običaj da zečja noga donosi sreću. Postoji i pojam "zec Mjeseca" (eng. Moon-Hare) koje je čak i poznata Boudica (o kojoj postoji izvrstan dokumentarac na Viasat History, usput) imala na svom grbu. Kao još jednu malu zanimljivost želim navesti to da su Kelti smatrali da je zec Mjeseca zadužen za "mrlje" koje se vide na Mjesecu.

Kako bih vam približila ovaj blagdan, da ne bude samo moje surovo opisivanje, htjela bih citirati Duglasa Hilla koji kaže sljedeće:
"Drinking, dancing, feasting, noise-making and love-making have been the usual ways in which men have celebrated occasions of communal happiness...but ever since prehistoric times man has reserved special celebratory energies for the turning of the seasons and has reacted with perhaps the strongest surge of emotion to spring, the time when the earth is freed from the shackles of winter."
U prijevodu: "Pijenje, ples, gozbe, pravljenje buke i vođenje ljubavi su bili uobičajeni načini na koji su ljudi slavili prilike kolektivne sreće...ali još od prethistorijskog doba je čovjek čuvao posebnu slavljeničku energiju za izmjene godišnjih doba te je reagirao možda s najjačim valom emocija na proljeće, vrijeme kada je zemlja oslobođena od okova zime."

Ovaj mi se citat jako dopao jer odražava duh ovog perioda godine. Zaista, ovo je razdoblje kada se treba slaviti. Poznata vam je depresija veljače i promjene raspoloženja tijekom ožujka, a da ne spominjem nagle vremenske promjene. U ovo doba godine to sve prestaje. Dolazi proljeće, nastupa sreća i konačno možete uživati na Suncu, voziti bicikle, šetati i vaditi proljetne jakne iz ormara.

Svakako, nije u svim zemljama jednako. Kod zemalja na sjeveru te na području Velike Britanije, nije se uvijek slavila Ostara. Zapravo, u Engleskoj su je slavili samo pretkeltski graditelji megalita, dok se plodnost i snaga Sunca slavila na sjeveru nešto kasnije (za Beltaine - 01.05.) pošto je klima u potpunosti drugačija. Kao što su se ljudi prije prilagođavali svojoj okolini, tako bi bilo logično i da se mi prilagođavamo. Čemu slaviti jačanje Sunca ako i dalje vidimo da je oko nas kiša/snijeg, da puše bura te ako se i dalje oblačimo u kapute i džempere. Primijetit ćete da će na Mediteranu biljke već sada početi klijati i rasti, dok će u sjevernim zemljama ovo tek biti vrijeme sjetve.

Pošto se ipak radi o Sunčevom festivalu, prikladno je da se tu i tamo nađe koja fina vatrica koja grije ljude. Ove se vatre i dan danas pale u Njemačkoj, tradicionalno na uzvišenjima (brdima) te se vjeruje da će zemlja biti plodna onoliko koliko svjetlo vatre doseže. Naravno, vatra nije da koja će omogućiti rast bilju već Sunce koje ona simbolizira. Toplina je, zapravo, ključna. Kao i kod nekih drugih "vatrenih" praznika, popularni običaji uključuju preskakanje vatrice (tj. žeravice) za sreću/vječnu ljubav te provođenje stoke između dvaju vatri za plodnost). Dakle, naučimo biti fleksibilni :)

Očita je važnost vatre za ovaj sabat, pa se preporuča da se ima makar nekakav simbol vatre na oltaru prilikom rituala (npr. voštane svijeće, ako već ne možete u malenom kotlu zapaliti vatricu ili još bolje, vani). Česti simbol na oltarima je vatreno kolo (nije doslovno od vatre već simbolizira jezičke vatre). Slično ovom simbolu po tome što ima tri dijela je djetelina (koja najčešće ima tri lista). U Irskoj se za sv. Patrika (na čiji dan pišem ovaj post) nosi djetelina s ponosom, predstavljajući nacionalni amblem. Postoji priča da je sv. Patrik iskoristio tri lista ove biljćice kako bi pojasnio kako funkcionira Sveto Trojstvo, a za pagane bi ovo predstavljalo trojnu Božicu. Naravno, na vama je da odlučite kako ćete vi shvatiti ovaj simbol. :) Za djetelinu s četiri lista se smatra da donosi sreću jer ju se uspoređuje sa starijim simbolom kola Sunca (koji je također četverodijelan) za kojeg se vjerovalo da tjera zle duhove. Moram napomenuti da je Sunčevo kolo postao arhetipski simbol cjelovitosti i ravnoteže. Brojka četiri je brojka balansa, simbol zemlje tj. stabilnosti, a ovaj će se broj pojaviti još na mnogo mjesta predstavljajući cjelovitost (u keltskom križu, magijskom krugu s četvrtima, u egipatskom hijeroglifu niewt koji znači "grad", u tradicionalnom uskršnjem pecivu - "hot-cross bun" itd.).

Keltski križ (koji veoma
sliči Sunčevom kolu)
Prostoriju je prikladno ukrasiti brojnim cvijećem (po mogućnosti žutim poput sunovrata, jaglaca, borovice itd.), a često ćete naići na vještice koje na ovaj dan blagoslivljaju sjemenke bilja koja planiraju posaditi. Prikladno je, uz sjemenje, imati nekakvu malenu zdjelicu zemlje na oltaru

Što se tiče odjeće i nakita, sve bi trebalo što više simbolizirati Sunce i proljeće. Tako su primjereni metali zlato (žuto), bronca, mjed i razne pozlate. Žuta boja bi trebala prevledavati :)

Nemojte zaboraviti da se ne slavi samo snaga Sunca, već i plodnost, pa će se tako često koristiti falički štap umjesto običnog štapa (kao što je, na primjer, prijapov štap). Važno je slaviti, pjevati, plesati i veseliti se u svakom pogledu! :D uživajte u hrani i u piću kojeg imate, a vjerujem da ćete ga imati na pretek (pa makar sirnica koje će vam raditi majke/bake, tete itd.).

Sabat:Ostara
Izgovor: /ostara/
Datum: 20.-23.03. (ugl. 21.03.)
Ostala imena: Proljetni ekvinocij/ravnodnevnica,
Eostre, Uskrs, Festival stabala
Faza Boga: Odrasta (Zeleni Bog), Kralj Hrasta
Faza Božice: Djeva (razdoblje inicijacije)
Simbolika:
Početak proljeća, slavljenje svjetla,
plodnosti i topline koju donosi Sunce
Običaji:
Paljenje vatre, preskakanje žeravice,
bojanje jaja, blagoslivljanje sjemenja,
pravljenje buketa proljetnog cvijeća,
Simboli & boje:
zlatna/žuta, pastelne boje
(prvenstveno ljubičasta, a potom roza, 

plava, zelena), biljka u lončanici,
vatra, kotao (sa svijećom najčešće),
obojana jaja, zec, ogrlice divljeg
cvijeća, sjemenke itd.
Prigodna hrana: Sirnica, tvrdo kuhana jaja, "hot-cross
buns", voćni kolači (limun, mrkva),
salate, hrana s medom...
Ostara keksi s lanom
Prigodni mirisi: Ljubičica, jasmin, ruža, kadulja, jagoda

Hot-cross buns
Ovim vam postom želim blagoslovljenu Ostaru :) uz malo sreće (i slobodnog vremena) isprobati ću recept za ove slavne i slatke hot-cross buns (koji se tradicionalno jednu za Veliki petak tj. petak prije Uskrsa koji ove godine pada na 29.03.) i podijeliti ga s vama za koji dan :D

Za vas koji ne slavite Ostaru, sretan vam Uskrs! :) (makar je sve ovo par dana unaprijed).

Do sljedećeg posta,
vaša Witch's Cat