Ostara (21.03.)

Ove godine proljetni ekvinocij/ravnodnevnica, nazvan u wicci Ostara pada na 20.03. iako njen datum može varirati od 20.-23. ožujka. Usprkos tome što ovaj dan označava jednakost dana i noći (Sunca i Mjeseca), radi se ipak o razdoblju koje označava pojačavanje Sunčeve snage koje sa sobom donosi sve duže i duže proljetne dane. 

Nekima će ovo razdoblje možda biti poznato kao vrijeme Uskrsa, kada se Isus, Božji sin, Sunce svijeta ponovno rađa. Kako bih pojasnila na koji su način Isus i proljetni ekvinocij povezani, potrebno je spomenuti englesku riječ za Uskrs - Easter te božicu Eostre čije je ime vjerojatno još jedna varijanta Ishtar, Astarte i Aset (čija je egipatska varijanta Izida tj. Isis). Eostre je bila anglosaksonska božica plodnosti, a Ostara teutonska božica Sunca. Jasno vam je zbog čega ova jaka simbolika plodnosti i Sunca. U proljeće Sunce jača, cvijeće raste i cvjeta, a životinje se počinju pariti. Mislim da dalje nema potrebe objašnjavati :)

Uz napomenute božice, Ostaru se često veže uz pojam žrtvovnog parenja (eng. sacrificial mating) preko mita o Kibeli (frigijskoj Božici-majci čiji hram, usput, postoji u Splitu odmah do Jupiterovog hrama) i njenom ljubavniku Attisu. Svakako, ne radi se o spoju to dvoje (žrtvovanja i parenja) u jednom činu. Kako bih pojasnila ovo, potrebno je ispračati jednu priču. :)

Naime, Zeus je bio zainteresiran za Kibelu, ali ga je ona odbila. Zeus, naravno, nije znao što znači "ne", pa je prosuo svoje sjeme na nju dok je spavala (vidite kako je motiv parenja zaseban; često ćete u mitovima naići na spolni odnos koji se na sličen načine odvija indirektno). Ona je uskoro rodila Agdistisa - hermafroditskog demona kojeg su se svi bogovi bojali. Tako su u jednom naletu straha njemu odrezali penis (motiv žrtvovanja) iz kojeg se rodilo drvo badema (često ćete naići i na ovu tematiku žrtvovanja/smrti koje rezultira rađanjem nečeg drugog). Tada u priču ulazi još jedna mitološka figura - Nana, koja je pojela badem s tog stabla i zatrudnila. Rodila je sina devet mjeseci kasnije, koji je kasnije dospio u ruke brižnih pastira u blizini (majka ga se htjela riješiti pošto on nije zapravo imao oca, što je zapravo bio sramotno). Dječak je toliko bio prekrasan da se u njega zaljubila sama Kibela (njegova baka, inače). Dječak se zvao Attis. On je bio zaljubljen u drugu ženu, no Kibela nije marila za to. Ona ga je htjela pošto-poto te je postala ljubomorna van svih granica normale. On je naravno htio zaštiti svoju dragu i počeo loviti Kibelu po planinama, ali je uskoro poludio. Tako je, jednog dana, stojeći pored bora, Attis odlučio počiniti samoubojstvo. Iz njegove su krvi izrasle prve ljubičice. Stablo je uzelo njegovu dušu, a Kibela je, uz Zeusova pomoć, uskrsnula Attisovo tijelo. Razni rituali su se obavljali u čast njegovog uskrsnuća, no to je već preduga priča. Glavno je da se shvati što zapravo znači "žrtvovno parenje" (dakle, radi se o priči u  kojoj se pojavljuje žrtvovanje i parenje odvojeno!).

Možda se sada pitate: "A odakle zeko koji donosi uskršnja jaja u ovoj cijeloj priči? Kako to da njega nema?" ili pak: "Zašto onaj zec uopće postoji?". Pa trebalo bi se odgovoriti i na ta pitanje. Simbolika jaja je jasna. Radi se o ikonološkoj temi ponovnog rađanja, ili rađanja uopće. Odatle povezanost s Uskrsom (kako Isus izlazi iz svog groba u novi život, tako pilići probijaju ljuske svojih jajeta). Naravno, da bi pilić izašao iz jaja, potreban mu je rast, a raste uz pomoć topline (zato koke stalno griju svoja jaja). Originalno se radilo o zmijskom jaju, no kako je jačao Orfejski kult, čiji je simbol bio pijetao (ptica uskrsnuća i buđenja), tako je zmija ustupila svoje mjesto kokoši. Prvi običaj bojanja jaja se pojavio još kod Druida koji su bojali svoja jaja u zlatno/žuto time se referirajući na Sunce. 

A zec je priča za sebe. On je usko bio povezan s božicom Eostre (sjetite se da je ona božica plodnosti...i sada se sjetite one izreke "pare se kao zečevi". Jasno sve?). Svakako, zec je u mnogim kulturama sveta životinja, a u modernom je praznovjerju ostao običaj da zečja noga donosi sreću. Postoji i pojam "zec Mjeseca" (eng. Moon-Hare) koje je čak i poznata Boudica (o kojoj postoji izvrstan dokumentarac na Viasat History, usput) imala na svom grbu. Kao još jednu malu zanimljivost želim navesti to da su Kelti smatrali da je zec Mjeseca zadužen za "mrlje" koje se vide na Mjesecu.

Kako bih vam približila ovaj blagdan, da ne bude samo moje surovo opisivanje, htjela bih citirati Duglasa Hilla koji kaže sljedeće:

"Drinking, dancing, feasting, noise-making and love-making have been the usual ways in which men have celebrated occasions of communal happiness...but ever since prehistoric times man has reserved special celebratory energies for the turning of the seasons and has reacted with perhaps the strongest surge of emotion to spring, the time when the earth is freed from the shackles of winter."

U prijevodu: "Pijenje, ples, gozbe, pravljenje buke i vođenje ljubavi su bili uobičajeni načini na koji su ljudi slavili prilike kolektivne sreće...ali još od prethistorijskog doba je čovjek čuvao posebnu slavljeničku energiju za izmjene godišnjih doba te je reagirao možda s najjačim valom emocija na proljeće, vrijeme kada je zemlja oslobođena od okova zime."

Ovaj mi se citat jako dopao jer odražava duh ovog perioda godine. Zaista, ovo je razdoblje kada se treba slaviti. Poznata vam je depresija veljače i promjene raspoloženja tijekom ožujka, a da ne spominjem nagle vremenske promjene. U ovo doba godine to sve prestaje. Dolazi proljeće, nastupa sreća i konačno možete uživati na Suncu, voziti bicikle, šetati i vaditi proljetne jakne iz ormara.

Svakako, nije u svim zemljama jednako. Kod zemalja na sjeveru te na području Velike Britanije, nije se uvijek slavila Ostara. Zapravo, u Engleskoj su je slavili samo pretkeltski graditelji megalita, dok se plodnost i snaga Sunca slavila na sjeveru nešto kasnije (za Beltaine - 01.05.) pošto je klima u potpunosti drugačija. Kao što su se ljudi prije prilagođavali svojoj okolini, tako bi bilo logično i da se mi prilagođavamo. Čemu slaviti jačanje Sunca ako i dalje vidimo da je oko nas kiša/snijeg, da puše bura te ako se i dalje oblačimo u kapute i džempere. Primijetit ćete da će na Mediteranu biljke već sada početi klijati i rasti, dok će u sjevernim zemljama ovo tek biti vrijeme sjetve.

Pošto se ipak radi o Sunčevom festivalu, prikladno je da se tu i tamo nađe koja fina vatrica koja grije ljude. Ove se vatre i dan danas pale u Njemačkoj, tradicionalno na uzvišenjima (brdima) te se vjeruje da će zemlja biti plodna onoliko koliko svjetlo vatre doseže. Naravno, vatra nije da koja će omogućiti rast bilju već Sunce koje ona simbolizira. Toplina je, zapravo, ključna. Kao i kod nekih drugih "vatrenih" praznika, popularni običaji uključuju preskakanje vatrice (tj. žeravice) za sreću/vječnu ljubav te provođenje stoke između dvaju vatri za plodnost). Dakle, naučimo biti fleksibilni :)

Očita je važnost vatre za ovaj sabat, pa se preporuča da se ima makar nekakav simbol vatre na oltaru prilikom rituala (npr. voštane svijeće, ako već ne možete u malenom kotlu zapaliti vatricu ili još bolje, vani). Česti simbol na oltarima je vatreno kolo (nije doslovno od vatre već simbolizira jezičke vatre). Slično ovom simbolu po tome što ima tri dijela je djetelina (koja najčešće ima tri lista). U Irskoj se za sv. Patrika (na čiji dan pišem ovaj post) nosi djetelina s ponosom, predstavljajući nacionalni amblem. Postoji priča da je sv. Patrik iskoristio tri lista ove biljćice kako bi pojasnio kako funkcionira Sveto Trojstvo, a za pagane bi ovo predstavljalo trojnu Božicu. Naravno, na vama je da odlučite kako ćete vi shvatiti ovaj simbol. :) Za djetelinu s četiri lista se smatra da donosi sreću jer ju se uspoređuje sa starijim simbolom kola Sunca (koji je također četverodijelan) za kojeg se vjerovalo da tjera zle duhove. Moram napomenuti da je Sunčevo kolo postao arhetipski simbol cjelovitosti i ravnoteže. Brojka četiri je brojka balansa, simbol zemlje tj. stabilnosti, a ovaj će se broj pojaviti još na mnogo mjesta predstavljajući cjelovitost (u keltskom križu, magijskom krugu s četvrtima, u egipatskom hijeroglifu niewt koji znači "grad", u tradicionalnom uskršnjem pecivu - "hot-cross bun" itd.).

Keltski križ (koji veoma
sliči Sunčevom kolu)

Prostoriju je prikladno ukrasiti brojnim cvijećem (po mogućnosti žutim poput sunovrata, jaglaca, borovice itd.), a često ćete naići na vještice koje na ovaj dan blagoslivljaju sjemenke bilja koja planiraju posaditi. Prikladno je, uz sjemenje, imati nekakvu malenu zdjelicu zemlje na oltaru

Što se tiče odjeće i nakita, sve bi trebalo što više simbolizirati Sunce i proljeće. Tako su primjereni metali zlato (žuto), bronca, mjed i razne pozlate. Žuta boja bi trebala prevledavati :)

Nemojte zaboraviti da se ne slavi samo snaga Sunca, već i plodnost, pa će se tako često koristiti falički štap umjesto običnog štapa (kao što je, na primjer, prijapov štap). Važno je slaviti, pjevati, plesati i veseliti se u svakom pogledu! :D uživajte u hrani i u piću kojeg imate, a vjerujem da ćete ga imati na pretek (pa makar sirnica koje će vam raditi majke/bake, tete itd.).

Sabat:	Ostara
Izgovor:	/ostara/
Datum:	20.-23.03. (ugl. 21.03.)
Ostala imena:	Proljetni ekvinocij/ravnodnevnica, Eostre, Uskrs, Festival stabala
Faza Boga:	Odrasta (Zeleni Bog), Kralj Hrasta
Faza Božice:	Djeva (razdoblje inicijacije)
Simbolika:	Početak proljeća, slavljenje svjetla, plodnosti i topline koju donosi Sunce
Običaji:	Paljenje vatre, preskakanje žeravice, bojanje jaja, blagoslivljanje sjemenja, pravljenje buketa proljetnog cvijeća,
Simboli & boje:	zlatna/žuta, pastelne boje (prvenstveno ljubičasta, a potom roza,  plava, zelena), biljka u lončanici, vatra, kotao (sa svijećom najčešće), obojana jaja, zec, ogrlice divljeg cvijeća, sjemenke itd.
Prigodna hrana:	Sirnica, tvrdo kuhana jaja, "hot-cross buns", voćni kolači (limun, mrkva), salate, hrana s medom... Ostara keksi s lanom
Prigodni mirisi:	Ljubičica, jasmin, ruža, kadulja, jagoda

Hot-cross buns

Ovim vam postom želim blagoslovljenu Ostaru :) uz malo sreće (i slobodnog vremena) isprobati ću recept za ove slavne i slatke hot-cross buns (koji se tradicionalno jednu za Veliki petak tj. petak prije Uskrsa koji ove godine pada na 29.03.) i podijeliti ga s vama za koji dan :D

Za vas koji ne slavite Ostaru, sretan vam Uskrs! :) (makar je sve ovo par dana unaprijed).

Do sljedećeg posta,

vaša Witch's Cat