23.10.14

Samhain - onkraj ove stvarnosti

Dani prolaze i kolo godine se okreće, kao što to i uvijek biva. Tako nam se bliži i Samhain. Možda se i vi, poput mene, pripremate za njega. Neki već prigodno kuhaju, drugi ručno izrađuju ukrase, neki razmišljaju o svojim životima i životima svojih predaka. Ako ste još niste počeli pripremati, ili ako vam treba dodatna inspiracija, možda vam ovaj post pomogne u tome.

Samhain (čita se /sauin/) je jedan od osam paganskih sabata, odnosno godišnjih slavlja, i onaj koji, između ostalog, obilježava početak nove godine za pagane. Ovo je vrijeme tugovanja i slavlja, koliko god to paradoksalno zvučalo. Naime, Samhain za pagane započinje na Samhainsku noć, to jest na večer 31. listopada, a slavlje se nastavlja 1. studenoga. Možda vam je ovaj datum poznatiji kao Dan svih svetih tijekom kojeg je uobičajeno štovati i prisjećati se svojih predaka. Iako je blagdan Svih svetih kršćanski, on dijeli mnoštvo misterija i aspekata s paganskim Samhainom. Oni čak dijele i datum (iako je to variralo kroz povijest). Svakako, Samhain za pagane ima i drugu, ne toliko mračnu stranu koja se fokusira na slavlje Nove godine, na nove početke, ludorije, gozbe i druge oblike zabave. No, priča oko nastanka ovih tradicija seže daleko u povijest.

Većina neopaganskih tradicija priznaje svojevrsni kalendar koji se zove Kolo godine. On predstavlja ciklus rađanja, umiranja i ponovnog rađanja te vječni protok godišnjih doba, aspekata božanstava i obnovu prirode. Smatra se da su od svih drevnih kultura Kelti imali najviše utjecaja na formiranje ovakvog kalendara. Važno je istaknuti da su Kelti dijelili godinu na dva godišnja doba – ljeto i zimu. Za njih je početak ljeta bio Beltane (1. svibnja), a početak zime Samhain (1. studenoga). Njima je, kao i svim drugim kulturama svijeta, bilo jasno da Sunce daje život. Stoga s rastom Sunca, odnosno s produljenjem dana, raste i život. Sunce počinje dobivati na snazi i rasti tijekom zime. Stoga je Samhain uzet za datum „rođenja“ godine od kojeg je ona nastavljala rasti i rasti sve dok ne bi počela pomalo opadati i, figurativno rečeno, umirati od Beltanea nadalje.

Drevni Kelti su također smatrali da svako od ova dva godišnja doba ima 180 dana. Preostalih 5 dana (30. travnja, Beltane, Samhain, 1. studenog i 2. studenog) nisu pripadala ni ovoj ni onoj strani kalendara; oni su bili „negdje između“ dviju stvarnosti (ove vidljive stvarnosti i one druge, nevidljive stvarnosti). Zbog toga se kaže da je „veo između svjetova“ tanak za ova dva sabata. Po ovoj logici, Samhain ne pripada ovom svijetu te se ne mora ravnati po njegovim normama i pravilima. Stoga je ovaj dan postao idealno vrijeme za nestašluk, ludorije i nerede bilo kakve vrste (odatle potječe popularni običaj trick-or-treatinga među djecom; ona idu od kuće do kuće tražeći slatkiše na Noć vještica, ono što je za pagane duhovni praznik Samhaina, a ako im netko odbije dati slatkiše tj. treat, onda oni počnu praviti smicalice). Duhovne, kao i svjetovne barijere su se također razbijale. Stoga pagani vjeruju da ovaj tanki veo omogućuje entitetima iz druge nevidljive stvarnosti (a između ostalog i duhovima) prijelaz u ovu stvarnost. Proricanje, komunikacija s precima i drugim entitetima imaju mnogo više smisla ako se uzme u obzir gotovo nepostojeća granica između svjetova.

Svjesnost o duhovima neminovno podsjeća i na naše pretke. Druga stvarnost, po nekima zagrobni život, također neporecivo podsjeća na ono što nas čeka onkraj života. Dakle, iako Samhain ima svoju veselu stranu, on ima i određenu mističnu, mračniju stranu koju pagani jednako prihvaćaju.

Smrt za pagane nije nužno negativna, iako je za svakoga potresna. Smrt je iz naše perspektive samo jedan korak u ciklusu rađanja, smrti i ponovnog rađanja. To se reflektira i u paganskoj mitologiji. Naime, za Mabon (sabat koji se slavi 22./23. rujna tj. na jesensku ravnodnevnicu), Bog umire, a Božica tuguje za njim u aspektu Starice. Za Samhain, mračnu noć i razdoblje kaosa, Bog prolazi kroz proces regeneracije, a Božica se preobražava u Mračnu Gospu koja utjelovljuje kaos i mračne aspekte ženskoga polariteta. No, ona odmah potom doživljava još jednu metamorfozu u kojoj se ponovno vraća u aspekt Djeve koja rađa Boga za Yule (sabat koji se slavi 21./22./23. prosinca, tj. na zimski suncostaj). Time ciklus obnove biva zaokružen.

Priroda, kao ključni dio paganske duhovnosti, pronalazi svoje mjesto i u fokusu ovog sabata. U njoj također postoji smrt, ali u smrti i novi život. Da pojasnim; Samhain najavljuje nadolazeću zimu za koju su bile potrebne brojne pripreme. Stoku se zaklanjalo u štale, urod se skupljalo i sve se skladištilo. Ljudi su trebali prežirecvjeti okrutnu zimu, a hranjenje velikog broja stoke je bila bespotrebna komplikacija. Stoga je u narodu uobičajeno da se oko Samhaina kolje stoka, najčešće ona najslabija za koju se nije vjerovalo da će moći preživjeti zimu. To je bilo nužno kako bi čovjek imao meso, mast i krzno da mu omogući život. Odnosno, smrt životinja i plodova omogućuje ljudima život. Suvišno je naglasiti da pagani iskazuju zahvalnost za ovo i tijekom svojih rituala. 

Samhain je također poznat kao treća žetva. Prva žetva, Lughnasadh (1. kolovoza) je obilježena skupljanjem žita. Druga žetva, Mabon, je vrijeme skupljanja voća, povrća, bobica i orašastih plodova. Kao treća žetva, Samhain je krajnji rok za skupljanje svih preostalih plodova koje nam je zemlja podarila. Urod je sakupljen, meso i ostala hrana/piće uskladišteno i spremno za korištenje. Ovo vodi samo jednom ishodu – gozbama! Naravno da će ljudi slaviti svoju muku i trud tijekom proteklih mjeseci i dozvoliti sebi predah od rada.

Nadam se da su vam paradoksi života u smrti i istovremenog slavlja i tugovanja nešto jasniji nakon prethodnih objašnjenja. No, potrebno je sažeti osnovne teme blagdana kako bi priča imala glavu i rep. Dakle, na čemu je fokus ovog sabata? Zasigurno na smrti, ali i na skorašnjem ponovnom rađanju, zahvalnosti, darivanju/dijeljenju, pretcima, drugoj stvarnosti, a kroz nju i našoj „sjenci“ (sve ono što čuvamo u dubini naše svijesti, odnosno sve ono čega nismo svjesni, ili čega odbijamo biti svjesni – strahova, želja, čežnji, mana, a ponekad čak i vrlina itd.).

Svaki paganin će slaviti Samhain na drugačiji način i staviti naglasak na neki drugi aspekt. Sve ovisi o tome što je vama potrebno. Ako osjećate da ne trebate istraživati smrt, nesvjesni um, komunicirati s pretcima na ovaj ili onaj način, ili općenito istraživati mračniju stranu ovog sabata, onda se slobodno prepustite gozbama, dijeljenju vaših blagodati s bližnjima i novogodišnjem raspoloženju. Neki pagani pokušavaju oba aspekta ovog blagdana obilježiti i osvijestiti. Možda vam takav pristup bude više odgovarao. Svakako, nađite sistem koji će vama biti smislen, drag, a po mogućnosti i koristan.

Ako nemate ideja kako obilježiti ovaj sabat van rituala, evo nekoliko ideja. Zasigurno su vam, barem iz američkih filmova, poznati običaji nošenja maski i izrade „Jackovih fenjera“ od bundeva. Oba običaja imaju drevne korijene koje i vi možete pokušati oživjeti na ovaj blagdan. Naime, ljudi su prije nosili maske kojekakvih bića, ali ne da bi prestrašili druge, već da bi se uklopili u svijet duhova. Vjerovali su da na taj način neće biti na meti zlih duhova te da će istovremeno izbjeći susret sa svim onim pokojnicima s kojima nisu razriješili dugove, probleme i druge razmirice. Pošto se Samhain počinje slaviti na Samhainsku noć, rasvjeta je bila nužna. Fenjeri su se radili od prigodnih plodova poput tikvi i bundeva koje se bušilo da propuste svjetlost. Ljudska mašta je napravila sljedeći korak i otvore počela bušiti da nalikuju licima (neki smatraju da su ti fenjeri čak trebali simbolizirati duhove predaka koji nas vode kroz tamu). Pošto je Samhain izvorno bila večer kaosa i nestašluka, uvijek možete sebi priuštiti malo zabave i našaliti se na svoj, ili tuđi račun. Gozbe su svakako dobrodošle, ali ponajviše s ciljem obiteljskog druženja u koje se ovog puta obavezno uključuje i naše pretke. Neki su toliko vodili računa o preminulima da su za njih ostavljali prazno mjesto za stolom tijekom „nijeme večere“ (nazvana tako jer se prije nije smjelo razgovarati tokom njezinog trajanja), servirali im hranu ili stavljali svijeće na vrata/prozore kako bi pokojnici znali doći do svoga doma. Ako ste kreativni, pokušajte sami izraditi svoj fenjer od bundeva ili tikvi (naranče su prikladna zamjena), ili napravite pokoji ukras ili vijenac za svoj dom. Iskoristite svoju maštu te boje i plodove koje vidite oko sebe. Jabuke, orašasti plodovi, bundeve, tikve, šipak… sve možete iskoristiti u estetske i praktične svrhe. Okružite se smeđim, narančastim i crvenim nijansama, a možete se u ovo vrijeme i riješiti predrasuda oko crne boje. Ako želite ugodno spojiti s korisnim, onda pripremite neko prigodno, hranjivo jelo za svoje bližnje. Mnogi pagani proriču na ovaj dan ili pokušavaju stupiti u kontakt s pretcima. Neki dublje prodiru u sebe i kroz introspekciju pokušavaju doznati više o sebi, svojoj prošlosti, svojim potrebama i općenito nastoje sebe bolje upoznati te se suočiti sa svojim strahovima (pogotovo strahom i zabludama o smrti). Proricanje i u tom procesu može znatno poslužiti. 

Naposljetku, Nova godina je simbol novih početaka. Riješite se strahova, predrasuda i kompleksa, bolje upoznajte sebe i svoje bližnje, obnovite odnose sa sobom i drugima, prebrodite stare prepirke i proslavite obilje u svom životu bez obzira u kojem obliku ono postoji. Samo budite svjesni da ono zaista postoji te da nakon smrti dolazi ponovno rađanje i novi život. Iskoristite priliku i pripremite se za njega.

Budite blagoslovljeni i sretan vam Samhain!
Vaša Witch's Cat

Nema komentara:

Objavi komentar