Pravda ili karma?

Wildwood tarot - karta Nepravde iz male arkane

Karta koju vidite odmah do ovog teksta jest karta Nepravde. Zapitala sam se već mnogo puta do sada zašto su je ilustrator i autor Wildwood tarota odlučili nazvati "nepravda" kada se njezina ikonografija u potpunosti podudara s ikonografijom pravde, ili Justicije kako bi ju Rimljani nazvali.

Pošto sam zaista uživljena u umjetnost, ovo privuklo pozornost pa sam počela istraživati. Tako san naišla na ikonološke sličnosti između modernih prikaza Justicije i više paganskih kultura. Moj tijek misli se nakon toga nastavio razvijati pa sam se zapitala gdje se uopće može povući crta između pravde i karme? I zaista, kada sam doista stala razmisliti o ovome, zaključila sam da ne vidim toliko veliku razliku između njih. Stoga ću u ovom postu s vama podijeliti svoja razmišljanja o ovoj temi. :)

Etimološki, engleska riječ za pravdu dolazi od latinske imenice iustitia (ispravnost, poštenje, pravednost) i pridjeva iustus (uspravan, pravedan). U dvanaestom stoljeću se ova imenica počela koristiti sve više u pravnom kontekstu i referirala se na provedbu autoriteta zaštitom određenih prava (pritom je uvijek bila uključena ili nekakva nagrada, ili pak kazna), iako su i ova prije navedena značenja i dalje bila uvriježena. Ova se riječ kasnije također počela koristiti kao titula za sudske službenike. I hrvatska riječ pravda ima slične korijene. Ona potječe od snove prav koja se odnosi na nešto ravno, nesavijeno i neiskrivljeno (što se opet može povezati s latinskim pridjevom iustus).

Božica Ma'at

Ikonografija pravde na koju smo danas navikli potječe još iz srednjeg vijeka i renesanse. Čini se da je Justicija oduvijek bila prikazivana kao žena. Ovo je vjerojatno bila najlogičnija opcija jer je latinska imenica iustitia također ženskog roda. Njezinu se ikonografiju može naći još u drevnom Babilonu i Egiptu. Zapravo, može se reći da je egipatska božica Ma'at njezina "sestra". Ona je vladala nad pravdom, zakonom, moralom i istinom. Također je kontrolirala ravnotežu zbog čega ju se u egipatskoj mitologiji uglavnom prikazuje prilikom Vaganja srca (s vagom ravnoteže). U ovom se procesu srce preminuloga važe na ovoj vazi. Ono stoji s jedne strane, a na drugoj stoji pero božice Ma'at. Osoba je mogla produžiti u zagrobni život jedino ako joj je srce bilo kaše, ili jednako teško kao pero. Uz ovo, Ma'at je imala mušku ekvivalentu - Tota koji ima praktički iste atribute. Naravno, postoje i druga muška božanstva koja se uzimaju kao sinonim za pravdu poput babilonskog boga Shamasha, sumerskog Utua i drugih. No držimo se za sada ženskih božanstava naprosto zbog jednostavnosti i preciznosti ikonografije.

Dok smo još na ovoj temi, vrijedi spomenuti i grčku titansku božicu Temidu koja je vladala nad božanskim zakonom i redom, grčku božicu Dika koju se veže uz pravdu, ispravni sud i zakon te rimsku božicu Iustitiu (Justiciju). Sve ove božice imaju slične atribute; obično ih se prikazuje kako drže vagu pravde te često imaju povez preko očiju. Ikonografija arhanđela Mihaela je pridonijela ovom prikazu tako da je uključila mač u cijelu priču (Mihael je mačem tjerao Sotonu). Ovakva je ikonografija i dan danas  živa pa ćete stoga gotovo  uvijek vidjeti Justiciju kao mladu ženu s povezom na očima koja drži vagu u jednoj ruci, a mač u drugoj. Vaga je simbol Pravdinom "vaganja" dvaju strana priče/slučaja (npr. vlade i opozicije). Mač je uvijek dvostran kako bi mogao pravilno podijeliti moć Razuma i Pravde time stvarajući objektivnost. Njezin je povez na očima jedan od izvora uzrečice "Pravda je slijepa". Ovaj je izraz logičan naprosto jer je prije bio običaj da slijepci nose povez preko očiju. Naravno, ovo ne znači da je ona doslovno slijepa već da nema predrasuda i da postupa objektivno. Ako vam se čita nešto više o ikonografiji Pravde, preporučam odličan članak koji se naziva "Representing Justice: From Renaissance Iconography to Twenty-First-Century Courthouses". Ali nastavimo s usporedbom pravde i karme.

Pravda i/ili karma?

Koliko je meni poznato, karma nema antropomorfni oblik, a time ni strogu ikonografiju. Karma je koncept koji nadmašuje sve vizualne reprezentacije. Najjednostavnija definicija karme se može naći u izreci "Kako sijete tako ćete žeti". Ukratko, dobit ćete onoliko koliko date. Riječ "karma" se može direktno prevesti kao akcija. Prema ovome je karma sama po sebi jednostavno djelo određene osobe koje se potom odražava na određeni način (stoga će dobra djela odražavati dobru energiju, a loša djela lošu). Budizam i hinduizam tvrde da karma (tj. sve dobre i loše stvari koje osoba učini tijekom života) utječe na buduće živote. Mnogi pagani gledaju na karmu drukčije jer vjeruju da se karmin utjecaj može vidjeti i u ovom životu, a ne samo u budućim inkarnacijama. Ideja karme poziva svaku osobu da bude pažljiva u svojim postupcima jer se to sve može vratiti u nekom trenutku. To jest, može ih se ili nagraditi ili kazniti za njihova prošla djela. Podsjeća li vas ovo na nešto?

Mene jako podsjeća na prijašnju definiciju pravde. Pravdu se dijelilo  ili nagrađujući, ili kažnjavajući ljude za njihove postupke (barem u sudnicama, iako bih rekla da ljudi jako često uzmu stvari u svoje ruke). Ukratko, pravda je ujedno i neka vrsta moralnog koda. U ovom smislu se ona može odnositi na pravednost s kojom se s ljudima postupa, ili pak ne postupa (u potonjem slučaju se radi o nepravdi prije nego o pravdi). Uz ovo, na pravdu se obično gleda iz pozitivne perspektive pošto ona upravlja svime dobrim i lošim, ona garantira da će dobro biti nagrađeno dobrim, a loše biti kažnjeno.

Zatim postoji i fenomen međusobne povezanosti koja je važna kada govorimo o karmi. Kako bi karma zaista funkcionirala, sve treba biti međusobno povezano; svi ljudi, sva djela... Ideja međusobne povezanosti objašnjava da su sve stvari/bića spojeni na neki način i stoga utječu jedno na drugo. Starhawk ovo lijepo objašnjava u svojoj knjizi Spiralni ples: "The felling of tropical forests disturbs our weather patterns and destroys the songbirds of the North. No less does the torture of a prisoner in El Salvador or the crying of a homeless child in downtown San Francisco disturb our well-being. So interconnection demands from us compassion, the ability to feel with others so strongly that our passion for justice is itself aroused" (slob. prev. Ugođaj tropskih šuma remeti naše vrijeme i uništava ptice pjevice sa sjevera. Mučenje zatvorenika u El Salvadoru i plač beskućnog djeteta u centru San Francisca jednako narušavaju našu dobrobit. Stoga, međusobna povezanost od nas zahtijeva suosjećanje, sposobnost osjećanja zajedno s drugima do te mjere da se naša žudnja za pravdom sama pobudi). I tako smo se ponovno vratili na pravdu. Po mome mišljenju, pravda ne samo da igra ulogu u karmi već se s njom može donekle i poistovjetiti. Međusobnu povezanost se također može naći u pravdi; na primjer, kada se zločincu ne dodijeli zatvorska kazna za djelo koje je sigurno počinio (uzmimo za primjer ubojstvo), ovo može kasnije uzrokovati posljedice čak i za ljude koji nisu povezani s tim slučajem (npr. ta osoba može ubiti nekoga dok je na slobodi, što zatim može uzrokovati još desetke reperkusija). 

Još jedna od Starhawkinih misli na ovu temu koji mi je bila zanimljiva jest sljedeća:

"Za vještice pravda nije nešto što sprovodi izvanjski autoritet, temeljem napisanoga koda ili skupa pravila. Pravda je unutarnja spoznaja da svaki čin ima posljedice koje se moraju odgovorno prihvatiti. Vještičja religija ne nameće krivnju, hladan, propovijedajući, samomrzeći unutarnji glas koji obogaljuje djelovanje. Ona umjesto toga zahtijeva odgovornost. »Što posiješ vraća ti se tri puta jače« – poslovica je, snažnija inačica izreke »čini drugima ono što želiš da čine tebi«. Primjerice, vještica ne krade, ne zbog upozorenja u svetoj knjizi, nego zbog tri puta veće štete koja je posljedica malih dobitaka. Krađa uništava kradljivčevo samopoštovanje i osjećaj časti; ona je priznanje nesposobnosti za čestito ispunjavanje želja i potreba. Krađa stvara klimu sumnje i straha u kojoj mora živjeti i kradljivac. I, budući da smo svi povezani u istom društvenom tkanju, oni koji kradu skuplje plaćaju namirnice, osiguranja i poreze. Vještičja religija snažno je prožeta uvjerenjem da je sve povezano i međuovisno i stoga uzajamno odgovorno. Čin koji nekome šteti svima šteti."

Čini se da autorima uspoređuje pravdu s osobnom etikom (jer je pravda "unutarnja spoznaja") a ujedno i s karmom (jer smo "svi povezani u istom društvenom tkanju", jer "je sve povezano" itd.).

Koja je onda razlika između pravde i karme?

Iskreno, ja ne vidim nekakvu značaju razliku. Jedine razlike koje ja vidim su te da se pravdu obične povezuje sa sudskim procesima češće nego s osobnim djelima i privatnom etikom, dok je karma globalna, raširenija i općenitija. Svaka država ima svoj pravosudni sistem, ali karma jednako djeluje u svim zemljama svijeta. Izuzev ovoga zaista nemam argumenata.

Moje je osobno mišljenje da su karma i pravda praktički jedna te ista stvar, ali s minornim razlikama koje su društveno uvjetovane. Moralno su zapravo iste. Zbog ovoga bih voljela čuti vaše mišljenje o ovoj dilemi. Percipirate li vi pravdu i karmu kao identične zamisli, ali s drukčijim imenima? Ili ih pak razlikujete?

Jako bih voljela čuti što imate za reći na ovo, pa slobodno ostavite komentar. :)

Do sljedećeg puta,

vaša Witch's Cat